transgenične (trans- + -gen) ili genetički modificirane biljke, biljke koje u svojem genomu sadrže specifično preinačene vlastite gene ili jedan gen, odn. skupinu gena podrijetlom iz drugih organizama (transgeni). Dobivanje transgeničnih biljaka temelji se na primjeni tehnologije rekombinantne DNA i tehnika kulture biljnoga tkiva (→ kultura, 2). Prva transgenična biljka bila je dobivena ranih 1980-ih, ubrzo nakon otkrića prirodne sposobnosti bakterije Agrobacterium tumefaciens da prilikom infekcije biljaka prenosi dio svoje plazmidne DNA (→ plazmidi) u biljnu stanicu, nakon čega se taj dio stabilno ugrađuje u biljni genom. Na tom prirodnom fenomenu temelje se najčešće primjenjivane metode transformacije biljaka, posredovane bakterijskim ili virusnim infekcijama. Prilikom takve infekcije prenosi se dio DNA bakterijskih plazmida ili DNA virusa (vektori). Tehnologija rekombinantne DNA omogućuje ugradnju željenih gena unutar DNA vektora, čime se omogućuju njihov prijenos i ugradnja u genom biljke. Za razliku od posrednih, neposredne metode podrazumijevaju izravan unos strane DNA, bez posredovanja drugih organizama. Te se metode temelje na izlaganju biljnih stanica ubrzanim mikroskopskim česticama, tzv. mikroprojektilima, zlata ili volframa obavijenih molekulama DNA. Nakon izlaganja biljnih stanica mikroprojektilima, uporabom posebnih uređaja, neke biljne stanice ugrađuju stranu DNA u vlastiti genom. Tehnike kulture biljnoga tkiva omogućavaju izdvajanje promijenjenih stanica, njihov daljnji rast i razvoj cjelovitih biljaka.
Osim važne uloge transgeničnih biljaka u istraživanjima strukture i funkcije biljnih gena i genoma, poboljšavanje nasljedne osnove tehnikama genetičke modifikacije primjenjuje se u poljoprivredi radi povećanja prinosa, kvalitete te sniženja cijena hrane. Prva generacija komercijalno važnih transgeničnih biljaka obuhvaća biljke povećane otpornosti na herbicide (soja, kukuruz), viruse (dinja, tikvica, papaja) ili gljivice (suncokret), biljke otporne na nametničke kukce (kukuruz, pamuk) te biljke u kojih se odgađa truljenje (rajčica). Noviju generaciju genetički modificiranih biljaka čine biljke poboljšanih hranjivih vrijednosti (zlatna riža), smanjene razine alergena (orašac) te transgenične biljke kao proizvođači tzv. jestivih cjepiva ili drugih korisnih tvari.
